Otpuštanje nastavnice zbog fotografija objavljenih na njenom privatnom profilu na društvenim mrežama • Primjena najrestriktivnijih sankcija bez razmatranja drugih disciplinskih mjera • Kršenje člana 8. Evropske konvencije i člana 14. u vezi sa članom 8. Evropske konvencije

Činjenice i navodi podnositeljice predstavke

Podnositeljica predstavke je 2011. godine počela da radi kao nastavnica muzičkog u državnoj školi za učenike s posebnim potrebama u Sankt Peterburgu. U novembru 2014. godine podnositeljica predstavke je pozvana na sastanak i obaviještena o „dosjeu“ o njenom privatnom životu koji je pripremila nevladina organizacija „Roditelji Rusije”. „Dosje” je, između ostalih slika, uključivao slike podnositeljice predstavke s društvenih mreža kako ljubi druge žene i njeno podizanje srednjeg prsta prema kameri. Zbog „njenog propagiranja netradicionalne seksualne orijentacije” i dovođenja učiteljskog poziva na loš glas, zatraženo je da podnese ostavku na svoj položaj, što je ona odbila.

Podnositeljica predstavke je 8. decembra 2014. godine školi, između ostalih argumenata, iznijela i to da nije bilo prethodnih pritužbi na njeno ponašanje. Direktor škole ju je isti dan razriješio dužnosti zbog „nemoralnih radnji nespojivih s daljnjim obavljanjem nastavne djelatnosti”.

Podnositeljica predstavke se žalila sudu na svoj otkaz. U tužbi je navela da nije bilo dokaza o nemoralnim radnjama i da je jedini osnov za otkaz bila njena seksualna orijentacija. Dalje je naglasila da su predočeni materijali dobiveni iz albuma s privatnog profila na društvenim mrežama s ograničenim pristupom.

Kirovski okružni sud u Sankt Peterburgu donio je presudu kojom je odbijena tužba podnositeljice predstavke. Presudu je u postupku po žalbi potvrdio Gradski sud u Sankt Peterburgu. Žalbe podnositeljice predstavke Gradskom sudu u Sankt Peterburgu i Vrhovnom sudu Ruske Federacije su odbijene.
Podnositeljica predstavke je pred Evropskim sudom prigovorila da je odluka poslodavca o raskidu njenog ugovora o radu predstavljala nesrazmjerno miješanje u njen privatni život uzrokovano diskriminacijom na osnovu njene seksualne orijentacije, što je u suprotnosti sa čl. 8. i 14. Evropske konvencije.

Ocjena Evropskog suda

Evropski sud je istakao da su se stranke složile da je otpuštanje podnositeljice predstavke predstavljalo miješanje u njen privatni život u smislu člana 8. Evropske konvencije. Također su se složile da je to bilo propisano zakonom. Obje strane su također prihvatile da raskid ugovora nastavniku može biti opravdan nemoralnim djelima počinjenim van školskog okruženja i da je Zakon o radu predviđao otkaze iz tih razloga. Međutim, nisu se složile oko toga da li je podnositeljica predstavke počinila nemoralne radnje i da li je njena seksualna orijentacija odigrala odlučujuću ulogu u njenom otpuštanju.

Evropski sud je, između ostalog, istakao kako je Vlada u svojim podnescima tvrdila da seksualna orijentacija podnositeljice predstavke nije bila relevantan faktor u njenom predmetu budući da bi svaki nastavnik bio otpušten zbog sličnih djela. Evropski sud se nije složio s navedenim jer materijal u predmetu pokazuje da su seksualna orijentacija podnositeljice predstavke i navodna „nemoralnost“ bili istaknuti u obrazloženju nacionalnih vlasti. Evropski sud je istakao da čak i ako bi uvažio navedeni argument Vlade, raskid radnog odnosa na osnovu preostalih činjenica koje su razmatrale školska uprava i sudovi – to jest objavljivanje fotografija koje prikazuju nježnost prema intimnim partnerima, a koje nisu opscene niti seksualno eksplicitne – očito je i izrazito nesrazmjeran legitimnom cilju koji se nastoji postići u ovom predmetu.

Evropski sud je naveo da otpuštanje nastavnice s odgovarajućim kvalifikacijama, ugledom među učenicima i roditeljima i bez prethodnih pritužbi nije moglo biti neophodna, jedina i neposredna sankcija, bez obzira na to jesu li slike ostale privatne ili su postale javne. Sud je naglasio da je školska uprava zanemarila mnoštvo dostupnih disciplinskih mjera, kao što su upozorenje, opomena, suspenzija i druge, i odmah je dala prednost najrestriktivnijoj mjeri, tj. otkazu. Nadalje, Evropski sud je istakao da školska uprava nije nikada ni razmatrala bilo koju mjeru osim dobrovoljnog otkaza ili otkaza.

U odnosu na fotografiju s gestom srednjeg prsta, Evropski sud je naveo da su domaći sudovi samo ukazali na postojanje fotografije bez razmatranja kada i gdje je snimljena, ko je svjedočio gesti, dostupnosti i ograničenja pristupa fotografiji na profilu na društvenim mrežama ili načina na koji ju je treća strana nabavila. U nedostatku bilo kakve detaljne analize domaćih vlasti o tom pitanju, uključujući i procjenu kompatibilnosti ponašanja podnositeljice predstavke s etičkim standardima koji trenutno vrijede u zemlji, Evropski sud nije mogao zaključiti da je ta gesta, koja je korištena u privatnom okruženju van školskih aktivnosti, sama po sebi opravdala težinu izrečene sankcije. Shodno tome, Evropski sud je zaključio da je otpuštanje podnositeljice predstavke zbog objavljivanja fotografija koje pokazuju naklonost prema intimnim partnerima i gestu srednjeg prsta predstavljalo nesrazmjerno miješanje u njena prava prema članu 8. Evropske konvencije.

Evropski sud je također naglasio da nije mogao zanemariti činjenicu da je seksualna orijentacija podnositeljice predstavke bila u samoj srži odluka nacionalnih vlasti o otkazu. Školska uprava i sudske odluke eksplicitno se pozivaju na „lezbijske scene“ i „lezbijski sadržaj“, „neetički bliske istopolne odnose“ i „netradicionalnu seksualnu orijentaciju“ kao kontrolne faktore za odluku o kvalifikaciji predmetnih djela kao nemoralnih i nespojivih s funkcijama nastavnice muzičkog.

Nacionalni sudovi su u svojim presudama tvrdili da otpuštanje podnositeljice predstavke nije opravdano njenom seksualnom orijentacijom, već radnjama koje je ona očigledno unaprijed odredila. Evropski sud je naglasio da se seksualna orijentacija pojedinca ne može izolirati od njegovog privatnog i javnog izražavanja, koji su zaštićeni elementi privatnog života pojedinca prema članu 8. Konvencije. Objavljivanje fotografija s putovanja i zabava koje pokazuju naklonost prema intimnim partnerima uobičajena je praksa na društvenim mrežama. Neprijateljska reakcija vlasti u ovom slučaju nedvosmisleno je bila uzrokovana nedostatkom prihvatanja seksualne orijentacije podnositeljice predstavke i stoga je bila očigledno diskriminirajuća. Shodno tome, Evropski sud je zaključio da je navedeno predstavljalo razliku u tretmanu zasnovanu isključivo na razmatranjima seksualne orijentacije bez posebno uvjerljivih i ozbiljnih razloga, što je neprihvatljivo prema Evropskoj konvenciji. Na kraju, Evropski sud je zaključio da je otpuštanje podnositeljice predstavke predstavljalo nesrazmjerno miješanje u njena prava iz člana 8. Evropske konvencije i da je miješanje zasnovano isključivo na razmatranjima seksualne orijentacije, što predstavlja kršenje člana 14. Evropske konvencije.

Izražavanje seksualnosti i naklonosti prema drugim ženama nije se moglo kvalificirati kao nemoralan čin, a upotreba upitne geste nije mogla pokazati nepopravljivu nespojivost njenog ponašanja s njenom nastavničkom funkcijom. Evropski sud je zaključio da je jedini stvarni i uočljivi razlog za otpuštanje podnositeljice predstavke bila njena seksualna orijentacija, te da je došlo do kršenja člana 8. i člana 14. u vezi sa članom 8. Evropske konvencije.