Otpuštanje nastavnice zbog fotografija objavljenih na njezinom privatnom profilu na društvenim mrežama • Primjena najrestriktivnijih sankcija bez razmatranja drugih stegovnih mjera • Kršenje članka 8. Europske konvencije i članka 14. u svezi sa člankom 8. Europske konvencije

Činjenice i navodi podnositeljice predstavke

Podnositeljica predstavke je 2011. godine počela raditi kao nastavnica muzičkog u državnoj školi za učenike s posebnim potrebama u Sankt Peterburgu. U studenom 2014. godine podnositeljica predstavke je pozvana na sastanak i obaviještena o „dosjeu“ o njezinom privatnom životu koji je pripremila nevladina organizacija „Roditelji Rusije”. „Dosje” je, između ostalih slika, uključivao slike podnositeljice predstavke s društvenih mreža kako ljubi druge žene i njezino podizanje srednjeg prsta prema kameri. Zbog „njezinog propagiranja netradicionalne seksualne orijentacije” i dovođenja učiteljskog poziva na loš glas, zatraženo je da podnese ostavku na svoj položaj, što je ona odbila.

Podnositeljica predstavke je 8. prosinca 2014. godine školi, između ostalih argumenata, iznijela i to da nije bilo prethodnih pritužbi na njezino ponašanje. Ravnatelj škole ju je isti dan razriješio dužnosti zbog „nemoralnih radnji nespojivih s daljnjim obavljanjem nastavne djelatnosti”.

Podnositeljica predstavke se žalila sudu na svoj otkaz. U tužbi je navela da nije bilo dokaza o nemoralnim radnjama i da je jedina osnova za otkaz bila njezina seksualna orijentacija. Dalje je naglasila da su predočeni materijali dobiveni iz albuma s privatnog profila na društvenim mrežama s ograničenim pristupom.

Kirovski okružni sud u Sankt Peterburgu donio je presudu kojom je odbijena tužba podnositeljice predstavke. Presudu je u postupku po žalbi potvrdio Gradski sud u Sankt Peterburgu. Žalbe podnositeljice predstavke Gradskom sudu u Sankt Peterburgu i Vrhovnom sudu Ruske Federacije su odbijene.

Podnositeljica predstavke je pred Europskim sudom prigovorila da je odluka poslodavca o raskidu njezinog ugovora o radu predstavljala nerazmjerno miješanje u njezin privatni život uzrokovano diskriminacijom na temelju njezine seksualne orijentacije, što je u suprotnosti sa čl. 8. i 14. Europske konvencije.

Ocjena Europskog suda

Europski sud je istaknuo da su se stranke složile da je otpuštanje podnositeljice predstavke predstavljalo miješanje u njezin privatni život u smislu članka 8. Europske konvencije. Također su se složile da je to bilo propisano zakonom. Obje strane su također prihvatile da raskid ugovora nastavniku može biti opravdan nemoralnim djelima počinjenim izvan školskog okruženja i da je Zakon o radu predviđao otkaze iz tih razloga. Međutim, nisu se složile oko toga je li podnositeljica predstavke počinila nemoralne radnje i je li njezina seksualna orijentacija odigrala odlučujuću ulogu u njezinom otpuštanju.

Europski sud je, između ostalog, istaknuo kako je Vlada u svojim podnescima tvrdila da seksualna orijentacija podnositeljice predstavke nije bila relevantan faktor u njezinom predmetu budući da bi svaki nastavnik bio otpušten zbog sličnih djela. Europski sud se nije složio s navedenim jer materijal u predmetu pokazuje da su seksualna orijentacija podnositeljice predstavke i navodna „nemoralnost“ bili istaknuti u obrazloženju nacionalnih vlasti. Europski sud je istaknuo da čak i ako bi uvažio navedeni argument Vlade, raskid radnog odnosa na temelju preostalih činjenica koje su razmatrale školska uprava i sudovi – to jest objavljivanje fotografija koje prikazuju nježnost prema intimnim partnerima, a koje nisu opscene niti seksualno eksplicitne – očito je i izrazito nerazmjeran legitimnom cilju koji se nastoji postići u ovom predmetu.

Europski sud je naveo da otpuštanje nastavnice s odgovarajućim kvalifikacijama, ugledom među učenicima i roditeljima i bez prethodnih pritužbi nije moglo biti neophodna, jedina i neposredna sankcija, bez obzira na to jesu li slike ostale privatne ili su postale javne. Sud je naglasio da je školska uprava zanemarila mnoštvo dostupnih stegovnih mjera, kao što su upozorenje, opomena, suspenzija i druge, i odmah je dala prednost najrestriktivnijoj mjeri, tj. otkazu. Nadalje, Europski sud je istaknuo da školska uprava nije nikada ni razmatrala bilo koju mjeru osim dobrovoljnog otkaza ili otkaza.

U odnosu na fotografiju s gestom srednjeg prsta, Europski sud je naveo da su domaći sudovi samo ukazali na postojanje fotografije bez razmatranja kada i gdje je snimljena, tko je svjedočio gesti, dostupnosti i ograničenja pristupa fotografiji na profilu na društvenim mrežama ili načina na koji ju je treća strana nabavila. U nedostatku bilo kakve detaljne analize domaćih vlasti o tom pitanju, uključujući i procjenu kompatibilnosti ponašanja podnositeljice predstavke s etičkim standardima koji trenutno vrijede u zemlji, Europski sud nije mogao zaključiti da je ta gesta, koja je korištena u privatnom okruženju izvan školskih aktivnosti, sama po sebi opravdala težinu izrečene sankcije. Shodno tome, Europski sud je zaključio da je otpuštanje podnositeljice predstavke zbog objavljivanja fotografija koje pokazuju naklonost prema intimnim partnerima i gestu srednjeg prsta predstavljalo nerazmjerno miješanje u njezina prava prema članku 8. Europske konvencije.

Europski sud je također naglasio da nije mogao zanemariti činjenicu da je seksualna orijentacija podnositeljice predstavke bila u samoj srži odluka nacionalnih vlasti o otkazu. Školska uprava i sudske odluke eksplicitno se pozivaju na „lezbijske scene“ i „lezbijski sadržaj“, „neetički bliske istopolne odnose“ i „netradicionalnu seksualnu orijentaciju“ kao kontrolne faktore za odluku o kvalifikaciji predmetnih djela kao nemoralnih i nespojivih s funkcijama nastavnice muzičkog.

Nacionalni sudovi su u svojim presudama tvrdili da otpuštanje podnositeljice predstavke nije opravdano njezinom seksualnom orijentacijom, već radnjama koje je ona očigledno unaprijed odredila. Europski sud je naglasio da se seksualna orijentacija pojedinca ne može izolirati od njegovog privatnog i javnog izražavanja, koji su zaštićeni elementi privatnog života pojedinca prema članku 8. Konvencije. Objavljivanje fotografija s putovanja i zabava koje pokazuju naklonost prema intimnim partnerima uobičajena je praksa na društvenim mrežama. Neprijateljska reakcija vlasti u ovom slučaju nedvosmisleno je bila uzrokovana nedostatkom prihvaćanja seksualne orijentacije podnositeljice predstavke i stoga je bila očigledno diskriminirajuća. Shodno tome, Europski sud je zaključio da je navedeno predstavljalo razliku u tretmanu utemeljenu isključivo na razmatranjima seksualne orijentacije bez posebno uvjerljivih i ozbiljnih razloga, što je neprihvatljivo prema Europskoj konvenciji. Na kraju, Europski sud je zaključio da je otpuštanje podnositeljice predstavke predstavljalo nerazmjerno miješanje u njezina prava iz članka 8. Europske konvencije i da je miješanje utemeljeno isključivo na razmatranjima seksualne orijentacije, što predstavlja kršenje članka 14. Europske konvencije.

Izražavanje seksualnosti i naklonosti prema drugim ženama nije se moglo kvalificirati kao nemoralan čin, a uporaba upitne geste nije mogla pokazati nepopravljivu nespojivost njezinog ponašanja s njezinom nastavničkom funkcijom. Europski sud je zaključio da je jedini stvarni i uočljivi razlog za otpuštanje podnositeljice predstavke bila njezina seksualna orijentacija, te da je došlo do kršenja članka 8. i članka 14. u svezi sa člankom 8. Europske konvencije.