Zakonska zabrana glasanja na parlamentarnim izborima zatvorenicima osuđenim za teška krivična djela • Nema kršenja člana 3. Protokola broj 1

Činjenice i navodi podnosilaca predstavke
Predmet se tiče zakonske zabrane glasanja na parlamentarnim izborima osobama koje su osuđene za teška krivična djela i koje u vrijeme tih izbora služe kaznu zatvora. Podnosioci predstavki su služili zatvorske kazne u vrijeme parlamentarnih izbora 2017. godine, kao i u vrijeme podnošenja predstavke.

Albanski parlament je u decembru 2015. godine usvojio Zakon o dekriminalizaciji, kojim je, između ostalog, osuđenim osobama zabranio glasanje ako su na dan izbora služile kaznu zatvora izrečenu pravosnažnom sudskom odlukom za jedno od krivičnih djela navedenih u tom zakonu. Zakon je predviđao da osuđene osobe trebaju biti obaviještene o ograničenju u istoj presudi kojom su proglašene krivima za jedno od predmetnih krivičnih djela i kojom im je izrečena kazna zatvora. Ipak, ograničenje je bilo važeće čak i ako nije spomenuto u presudi kojom su te osobe osuđene. Zakon se primjenjivao i na zatvorenike koji su već bili osuđeni za jedno od krivičnih djela navedenih u Zakonu.

Albanski parlament je prije donošenja Zakona zatražio mišljenje Venecijanske komisije. Mišljenje Venecijanske komisije se odnosilo na pravo osoba s krivičnim dosjeom da budu izabrane ili imenovane na javne funkcije, te je također ponovljeno da je ograničenje prava glasa osuđenih zatvorenika u skladu s Konvencijom sve dok je kompatibilno s Ustavom, jasno predviđeno zakonom, proporcionalno i slijedi legitiman cilj. Prva četiri podnosioca predstavki osuđena su prije stupanja na snagu Zakona. Peti i šesti podnosilac predstavki osuđeni su nakon stupanja na snagu Zakona, ali nije jasno da li je suspenzija njihovog prava glasa uključena u presude o njihovim osudama. Podnosioci predstavki nisu pokretali postupak pred domaćim sudovima tvrdeći da nijedan od dostupnih pravnih lijekova ne može biti djelotvoran u njihovim slučajevima.

Ocjena Evropskog suda

Dopustivost

S obzirom na to da je zabrana prava glasa za osuđenike koji služe kaznu zatvora direktno proizašla iz zakonodavstva, uključujući i Ustav, te da je Ustavni sud izrazio svoje mišljenje o usklađenosti tog zakonodavstva s Ustavom i Konvencijom, Evropski sud nije bio uvjeren da je u specifičnim okolnostima tog predmeta bilo koji od pravnih lijekova koje je predložila Vlada bio podoban da podnosiocima predstavki pruži pravnu zaštitu za njihove pritužbe ili da nudi razumne izglede za uspjeh. Stoga je Sud prigovor Vlade o neiscrpljivanju domaćih pravnih lijekova odbacio.

Meritum

Evropski sud je istakao da je Parlament Albanije prilikom odobravanja Zakona pažljivo slijedio postupak i da je prije početka procesa izrade nacrta zatražio mišljenje Venecijanske komisije. Zakon je uživao visok stepen podrške Parlamenta a odobren je apsolutnom većinom, čime je pokazan konsenzus među svim političkim frakcijama.

Što se tiče pravnog okvira, Evropski sud je napomenuo da se u albanskom sistemu mjera suspenzije prava glasa primjenjuje po sili zakona nakon što presuda o osudi osobe za jedno od krivičnih djela navedenih u Zakonu postane pravosnažna, bez obzira na trajanje izrečene kazne. Kako bi se osuđena osoba obavijestila o ograničenju glasanja, Zakon predviđa uključivanje ograničenja u presudu suda. Ipak, ograničenje je važeće čak i ako nije spomenuto u presudi.

Evropski sud je ponovio da se bitni kriteriji za utvrđivanje proporcionalnosti mjere oduzimanja prava glasa prvenstveno odnose na to da li se mjera primjenjuje općenito, automatski i neselektivno. Što se tiče podnosilaca predstavki u ovom predmetu, Evropski sud je primijetio da nema spomena o spornoj mjeri u presudama kojima su prva četiri podnosioca predstavki osuđena jer su osuđeni prije stupanja na snagu spornog zakona. Što se tiče petog i šestog podnosioca predstavki u odnosu na koje su presude o njihovoj osudi donesene nakon što je sporni zakon stupio na snagu, nije jasno da li je ograničenje njihovog prava glasa uključeno u te presude. U svakom slučaju, u albanskom sistemu pozivanje na oduzimanje prava glasa u presudi je samo u svrhu informiranja osuđene osobe o tome. Ograničenje se primjenjuje bez obzira na to da li je bilo spomenuto u presudi budući da proizlazi direktno iz zakonodavstva.

Evropski sud je istakao da su svi podnosioci predstavki osuđeni za teška krivična djela. Težina tih krivičnih djela ogleda se u izrečenim zatvorskim kaznama, u rasponu od četiri godine i osam mjeseci do šesnaest godina, od kojih se nijedna ne može smatrati blagom. Nema sumnje da svako od tih krivičnih djela predstavlja ozbiljan napad na vrijednosti društva i na društveni poredak i, prema mišljenju Evropskog suda, priroda i težina tih krivičnih djela opravdavaju ograničenje prava glasa podnosilaca predstavki s obzirom na njegov legitimni cilj. U međuvremenu, podnosioci predstavki su odslužili svoje kazne i njihovo pravo glasa im je vraćeno nakon puštanja iz zatvora. Zahtjev da primjena ograničenja prava glasa zatvorenika bude uvjetovana prirodom i težinom počinjenog krivičnog djela u konkretnom slučaju je ispunjen. Sud smatra da se, s obzirom na težinu krivičnih djela koja su počinili, ograničenje prava glasa podnosilaca predstavki na parlamentarnim izborima ne može smatrati nesrazmjernim.

Konačno, činjenica da je zakonsko ograničenje glasanja na parlamentarnim izborima utjecalo samo na 923 zatvorenika, u poređenju s više od 5.300 zatvorenika koji su uživali pravo glasa, pokazuje da je njegova primjena ograničena. Sud se složio sa stavovima koje je iznijela Vlada da je Zakon uspio uravnotežiti suprotstavljene interese i da je proporcionalnost suspenzije prava glasa osuđenih zatvorenika osigurana ograničavanjem na određenu listu krivičnih djela koja utječu na ograničen broj pojedinaca.

Evropski sud je zaključio da u okolnostima konkretnog predmeta ograničenja nametnuta pravu glasa podnosilaca predstavki nisu „osujetila slobodnu volju naroda u izboru zakonodavne vlasti“. Također su održani „integritet i efikasnost izbornog postupka usmjerenog na utvrđivanje volje naroda putem općeg prava glasa“. Stoga nije prekoračena sloboda procjene koja je data tuženoj državi u toj sferi. Evropski sud je zaključio da nije došlo do kršenja člana 3. Protokola broj 1.