Lišavanje imovine

Ustavni sud, dakle, nalazi da lišavanje apelanta dijela novčanog potraživanja naknade štete iz osnova osiguranja od automobilske odgovornosti za iznos kamata na naknadu materijalne štete do prestanka neposredne ratne opasnosti, zadovoljava zahtjeve članka

1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.

• Odluka broj U 44/02 od 23. srpnja 2003. godine, stavak 38., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 38/03, naknada štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama, nema povrede članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju i članka II/3.(k) Ustava BiH

Ustavni sud konstatira da je rješenjem Vrhovnog suda broj Rev-165/99 od 6. travnja 2000. godine, uz pogrešnu primjenu načela res iudicata, apelantu uskraćena mogućnost da se meritorno odluči o njegovu zahtjevu. To je lišilo apelanta suštine njegovih interesa koje štiti članak 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.

• Odluka broj U 2/01 od 24. listopada 2003. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 8/04

Lišavanje apelantice mogućnosti uživanja u svojoj imovini donošenjem osporenih presuda nije predviđeno zakonom u obliku kako je to rezultiralo osporenim presudama, s obzirom na povredu članka 36. stavak 1. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima.

• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 160/03 od 28. travnja 2004. godine, stavak 26., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 34/04, parnični postupak radi predaje u posjed poslovnog prostora koji je izvođač radova u međuvremenu prodao trećim osobama, a za koji je apelantica isplatila kupoprodajnu cijenu

Lišavanje imovine bez naknade, u konkretnom slučaju, ne uspostavlja pravičnu ravnotežu između korištenih sredstava i cilja kojem se teži, pa je miješanje u apelantova imovinska prava bilo neproporcionalno, čime je povrijeđeno njegovo pravo na imovinu.

• Odluka broj U 11/03 od 28. svibnja 2004. godine, stavak 38., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 40/04

Apelant je lišen svoje imovine u slučaju kada su redoviti sudovi proizvoljnom primjenom materijalnog prava odbili njegov tužbeni zahtjev radi naknade štete zbog nesreće koju je pretrpio na radu.

• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 36/03 od 15. lipnja 2004. godine, stavak 35., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 38/04, parnični postupak radi naknade štete zbog nesreće na radu

Izricanje novčanih kazni se može definirati kao „lišavanje" imovine u smislu druge rečenice prvog stavka članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, te, prema tome, ono mora ispunjavati uvjete iz navedenog članka.

• Odluka  broj  U  65/03  od  22.  rujna  2004.  godine,  stavak  18.,  objavljena  u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 60/04, prekršajni postupak zbog počinjenog carinskog prekršaja;

• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 498/04 od 23. ožujka 2005. godine, stavak 22., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 32/05, plaćanje novčane kazne izrečene u prekršajnom postupku, nema povrede članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju i članka II/3.(k) Ustava BiH

Nema lišavanja imovine u konkretnom postupku u kojem je apelantica tražila predaju u posjed nekretnine, s obzirom da se u tom postupku uopće nije odlučivalo o apelantičinom pravu na imovinu.

• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 267/03 od 30. studenog 2004. godine, stavak 22., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 15/05, parnični postupak za predaju u posjed nekretnine koji je prekinut do rješavanja prethodnog pitanja

Lišavanje imovine postoji u slučaju kada se osporenim presudama redovitih sudova apelant lišava prava na naplatu duga u traženom iznosu.

• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 538/04 od 28. lipnja 2005. godine, stavak 25., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 27/06, građanski postupak naplate duga na ime „ratnog poreza", nedostatak pasivne legitimacije u odnosu na Distrikt Brčko jer je obveza nastala prije njegova proglašenja, pri čemu Distrikt sa entitetima nije zaključio sporazum o preuzimanju ovih obveza, nema povrede članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju i članka II/3.(k) Ustava BiH

Dugotrajna nemogućnost da vlasnici izuzete imovine dođu do realizacije svoga prava na imovinu, tj. naplate iznose nematerijalne i materijalne štete koja im je dosuđena, iako posjeduju pravomoćne sudske presude, sporazume o naknadi zaključene s nadležnim organima uprave, ugovore i druge pravne akte donesene na temelju odredbi relevantnih zakona, uključujući pripadajuće zatezne kamate, s jedne strane, te dugo odlaganje definiranja „novih prava", s druge strane, predstavlja de facto lišavanje imovine.

• Odluka o meritumu broj AP 774/04 od 20. prosinca 2005. godine, stavak 382., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 39/06, neizvršavanje pravomoćnih sudskih odluka kojima je apelantima dodijeljena materijalna i nematerijalna šteta na ime „ratne štete", utvrđena povreda članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju i članka II/3.(k) Ustava BiH

Zakonski utvrđena nemogućnost naplate pravomoćno dosuđenih zateznih kamata na iznose utvrđene materijalne i nematerijalne štete, na bilo koji način i bilo kada, pokreće pitanje „lišavanja" podnositeljâ prijave prava na imovinu.

• Odluka o meritumu broj AP 774/04 od 20. prosinca 2005. godine, stavak 385., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 39/06, neizvršavanje pravomoćnih sudskih odluka kojima je apelantima dodijeljena materijalna i nematerijalna šteta na ime „ratne štete", utvrđena povreda članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju i članka II/3.(k) Ustava BiH

Nemogućnost nadovjere zaključenog ugovora o korištenju spornog stana u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama i nalog apelantu, nakon toga, da se iseli iz spornog stana, ne predstavlja lišavanje apelanta postojeće imovine.

• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1812/05 od 8. srpnja 2006. godine, stavak 40., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 87/06, stanovi u kojima se stanuje na temelju stanarskog prava

Proizlazi da su u okolnostima konkretnog slučaja, kod nesporne činjenice da je apelant na dan 30. travnja 1991. godine bio nositelj stanarskog prava na predmetnom stanu i da je zahtjev za njegov povrat podnio pravodobno, organi uprave i Kantonalni sud, primjenjujući članak 3. st. 1. i 2. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima došli su do proizvoljnog zaključaka da apelantu ne pripada pravo na povrat predmetnog stana iz razloga koji su mogli biti osnova za otkaz ugovora o korištenju stana shodno ZoSO i o čemu je moglo biti odlučeno jedino po tužbi davatelja stana pred nadležnim sudom. S obzirom da u skladu sa Zakonom o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima, odluka kojom se zahtjev za povrat stana odbija kao neutemeljen za učinak ima gubitak stanarskog prava, koje predstavlja imovinu u smislu članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, proizlazi da osporene odluke u apelantovom slučaju rezultiraju lišavanjem imovine koje ne zadovoljava standard zakonitog miješanja.

• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 2052/12 od 27. studenog 2015. godine, stavak 37., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 100/15, povrat stana, povreda članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju i članka II/3.(k) Ustava BiH

Copyrights @ 2021 Ustavni sud BiH Sva prava zadržana.