Neovlašćeno lice

Apelacija je podnijeta od strane neovlašćenog lica ukoliko su je podnijela lica koja nisu učestvovala u postupku koji je okončan presudom koja se osporava pred Ustavnim sudom.
• Odluka o dopustivosti broj AP 624/04 od 28. juna 2005. godine, stav 10, upravni spor koji se ticao promjene namjene poljoprivrednog zemljišta, apelacija nedopustiva zbog nenadležnosti suda za odlučivanje, proteka roka, neiscrpljivanja pravnih lijekova, ratione materiae inkompatibilnosti sa Ustavom

U konkretnom slučaju, apelant osporava presudu Osnovnog suda donesenu u krivičnom predmetu protiv optuženog T. B. zbog krivičnog djela pranja novca iz člana 280 stav 3 i krivičnog djela falsifikovanja isprave iz člana 377 stav 1 Krivičnog zakona Republike Srpske. Dakle, osporenim presudama nije okončan postupak „utvrđivanja krivične optužbe" protiv apelanta, već protiv drugog lica, te se apelacija odbacuje kao nedopuštena jer ju je podnijelo neovlašćeno lice.
• Odluka o dopustivosti broj AP 1215/05 od 9. februara 2006. godine, stav 10

Iz dokumentacije dostavljene uz apelaciju proizlazi da se predmetni izvršni postupak vodio po prijedlogu L. B., E. K. i E. M. kao tražilaca izvršenja, te da apelantkinja nije imala svojstvo stranke, niti je učestvovala u izvršnom postupku, koji je okončan rješenjem Opštinskog suda, a koje se osporava ovom apelacijom. Imajući u vidu prednje činjenice nesporno je da apelantkinja nije lice koje bi moglo osporavati navedenu odluku budući da njom nije odlučivano o njenim pravima i obavezama.
Odluka o dopustivosti broj AP 1191/05 od 27. juna 2006. godine, stav 5

U članu 21 stav (2) tačka f) Pravila Ustavnog suda propisano je da apelacija podnesena Ustavnom sudu treba da sadrži posebnu punomoć za zastupanje pred Ustavnim sudom ako podnosilac apelacije ima zastupnika. Dakle, ova odredba eksplicitno propisuje obavezu dostavljanja uz apelaciju posebne punomoći za zastupanje pred Ustavnim sudom ako podnosilac apelacije ima zastupnika. Iz navedenog proizlazi da nije prihvatljivo pozivanje na odredbe člana 305 ZPP koji reguliše ovlašćenje advokata ako je stranka izdala advokatu punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlasti u punomoći. Ustavni sud podsjeća na član 1 ZPP – Osnovni principi, kojim je propisano sljedeće: „Ovim zakonom se određuju pravila postupka na osnovu kojih opštinski sudovi, kantonalni sudovi i Vrhovni sud raspravljaju i odlučuju o građanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drukčije određeno". Ustavni sud ponovo naglašava da Ustavni sud ne spada u redovnu sudsku vlast da bi u tom kontekstu bile primjenjive odredbe ZPP koje se tiču punomoćnika i punomoći. Dakle, ukoliko apelacija ne sadrži sve što je propisano članom 21 stav (2) Pravila Ustavnog suda, pa tako, između ostalog, i posebnu punomoć za zastupanje pred Ustavnim sudom ako podnosilac apelacije ima zastupnika, Ustavni sud će, u smislu člana 22 stav (1) Pravila Ustavnog suda, zatražiti da se u određenom roku, a najduže 15 dana od dana prijema poziva za dopunu, nedostaci otklone, te ukoliko se ti nedostaci ne otklone apelacija će biti odbačena u smislu člana 22 stav (2) Pravila Ustavnog suda. U konkretnom slučaju, imajući u vidu da u vrijeme podnošenja apelacije zastupniku apelanata nije bio jasan stav u vezi s primjenom odredbe člana 21 stav (2) tačka f) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud će napraviti izuzetak i prihvatiti punomoć koju su apelanti dali Mirsadu Sipoviću, advokatu iz Sarajeva, kao da se radi o „posebnoj punomoći za zastupanje pred Ustavnim sudom".
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1102/16 od 6. juna 2018. godine, st. 35-37, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 45/18, posebna punomoć za zastupanje pred Ustavnim sudom

Copyrights @ 2021 Ustavni sud BiH Sva prava zadržana.