Višestruko pozivanje na ime podnositelja predstavke u presudi donesenoj protiv drugih optuženih • Pretpostavka nevinosti • Kršenje članka 6. stavak 2. Europske konvencije
Činjenice predmeta i navodi podnositelja predstavke
Porotni sud je donio odluku o početku suđenja drugim optuženim prije uhićenja podnositelja predstavke jer se on nalazio na teritoriju izvan kontrole vlade i bilo je neizvjesno kada će biti izručen. Porotni sud je donio presudu kojom su druge optužene osobe osuđene za pokušaj ubojstva i druga kaznena djela. U presudi pisanoj na 200 stranica podnositelj predstavke se po imenu ili pseudonimu spominje oko 100 puta.
Podnositelj predstavke je tražio od suda da obustavi kazneni postupak protiv njega tvrdeći da se radi o zlouporabi postupka. Porotni sud je odbio zahtjev podnositelja predstavke. Naglasio je da se podnositelj predstavke presudom nije formalno proglasio krivim. Složio se s podnositeljem predstavke da je u presudi u slučaju drugih osoba on spominjan u velikoj mjeri. Vrhovni sud je potvrdio presudu Porotnog suda. U presudi Vrhovnog suda od 120 stranica podnositelj predstavke spomenut je po imenu 37 puta.
Ukazujući na članak 6. stavak 2. Europske konvencije, podnositelj predstavke je tvrdio da ga je Porotni sud, pozivajući se na njega u presudi donesenoj protiv drugih pojedinaca, proglasio krivim bez suđenja i time isključio svaku mogućnost da dobije pravično suđenje.
Ocjena Europskog suda
Europski sud je ponovio da činjenica da je u presudi donesenoj protiv drugih optuženih osoba spomenut optuženi koji je odsutan može imati negativan utjecaj na njegovo suđenje i kršiti članak 6. stavak 2. Europske konvencije.
Europski sud je ukazao na sljedeće čimbenike bitne za analizu predmeta: (a) zašto je bilo potrebno suditi drugim optuženim odvojeno, (b) je li bilo izvodljivo suditi svima zajedno, (c) je li presuda spominjala odsutnog optuženog što je manje moguće, (d) specifična formulacija koja je korištena, (e) koliko je detalja otkriveno o ulozi odsutnog optuženog u predmetu suđenja, (f) koliko je jasno u presudi navedeno da se ne utvrđuje krivica odsutnog optuženog, (g) koliko su jasno vlasti naznačile da spominjanje neće prejudicirati krivicu odsutnog optuženog, (h) u kojoj mjeri je identitet odsutnog optuženog otkriven, uključujući i to je li to bilo puno ime, pseudonim ili inicijali, (i) je li presuda javno pročitana, (j) kako su mediji reagirali na presudu, (k) kakav pravni učinak je presuda imala na suđenje odsutnom optuženom, (l) jesu li sudovi nastojali ublažiti bilo kakvu predrasudu i (m) jesu li viši sudovi ispravili tu predrasudu.
Europski sud je istaknuo da među navedenim čimbenicima najveću težinu nosi specifična formulacija koja je korištena.
U konkretnom slučaju Europski sud se složio s Porotnim sudom da je odluka o početku suđenja drugim optuženima prije uhićenja podnositelja predstavke bila primjerena jer se on nalazio na teritoriju izvan kontrole vlade i bilo je neizvjesno može li biti izručen. Europski sud je također istaknuo da podnositelj predstavke nije presudom proglašen krivim, da Porotni sud nije bio vezan njome i da se Porotni sud obvezao da će podnositelju predstavke ponovno odvojeno suditi.
Međutim, Europski sud je ukazao da nakon što je primio optužnicu protiv drugih optuženih, koja je sadržavala višestruko pozivanje na ime podnositelja predstavke, Porotni sud je mogao spriječiti nastanak problema nalažući tužiteljstvu da izmijeni optužnicu kako bi se zaštitila prava podnositelja predstavke. Time bi se osiguralo poštovanje zahtjeva minimiziranja navođenja imena optuženog koji je odsutan.
U konačnici, specifična formulacija koja je korištena, a koju je sam Porotni sud opisao kao „vrlo specifične indikacije na izravno i jasno učešće podnositelja predstavke u djelima koja su počinili drugi optuženi“, navela je Europski sud na zaključak da je prekršeno pravo podnositelja predstavke da se smatra nevinim. Utvrđeno je da je došlo do kršenja članka 6. stavak 2. Europske konvencije.
