Helme protiv Estonije, (broj 3023/22, 7. listopada 2025. godine)

Korištenje tajnog policajca nije predstavljalo podstrekavanje • Nema povrede članka 6. stavak 1. Europske konvencije

Činjenice i navodi podnositelja predstavke

U rujnu 2019. godine pokrenut je kazneni postupak na temelju informacija da su različite osobe koristile određene internetske stranice za sudjelovanje u četovima seksualne prirode s maloljetnicima mlađim od 14 godina. Tužiteljstvo je odobrilo korištenje tajnog policajca za prikupljanje informacija na spornoj stranici. Tajni policajac je koristio izmišljeni identitet dvanaestogodišnje djevojčice i pseudonim „Marleen12”. Tijekom operacije osoba s korisničkim imenom „m41tln” vodila je eksplicitno seksualne razgovore putem privatnih poruka s „Marleen12”. Na temelju informacija dobivenih iz razgovora, pokrenut je kazneni postupak radi istrage mogućeg počinjenja kaznenog djela od osobe koja koristi korisničko ime „m41tln”. Tijekom postupka otkriveno je da je podnositelj predstavke osoba koja stoji iza tog korisničkog imena. Transkripti razgovora uključeni su u izvješće koje je naknadno korišteno kao dokaz u postupku protiv podnositelja predstavke.

Okružni sud je osudio podnositelja predstavke za pokušaj seksualnog zavođenja maloljetnice. U svezi sa zakonitošću dokaza pribavljenih tajnim nadzorom Okružni sud je potvrdio da se u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku mogu provoditi operacije tajnog nadzora, da su dokazi pribavljeni na taj način prihvatljivi, da u razgovorima policajac ni na koji način nije poticao podnositelja predstavke, te da je podnositelj predstavke inicirao razgovore i preuzeo inicijativu za njihovo održavanje. Okružni sud je napomenuo da je podnositelj predstavke, kao čest korisnik web-stranice, morao biti svjestan da stranica ne zahtijeva potvrdu da je osoba koja joj pristupa punoljetna. Svjedoci (koji su održavali server i web-stranicu) potvrdili su na ročištu da portal nije namijenjen samo odraslima. Okružni sud je također napomenuo da je podnositelj predstavke koristio vlastite godine u svom korisničkom imenu, te je stoga trebao pretpostaviti da je i druga osoba učinila isto. Na temelju sadržaja razgovora, sud je utvrdio da je podnositelj predstavke pokušao pobuditi interes tajnog policajca, za kojeg je vjerovao da je dvanaestogodišnja djevojčica po imenu Marleen, za teme seksualne prirode.

Podnositelj predstavke je u žalbi na prvostupanjsku presudu tvrdio da nije bilo prethodnih informacija o njegovom mogućem kriminalnom ponašanju, da je kazneni postupak protiv njega pokrenut tek nakon što ga je policajac potakao na počinjenje kaznenog djela, da su dozvole za tajni nadzor izdane da bi se potakli „seksualni zavodnici djece mlađe od 14 godina” na počinjenje kaznenih djela te da je korisničko ime „Marleen12” namjerno odabrano kako bi se izazvali ljudi na razgovor.

Apelacijski sud je odbio žalbu i potvrdio prvostupanjsku presudu. Apelacijski sud je naveo da izvodi iz razgovora ne ukazuju na to da je policajac na bilo koji način izazvao podnositelja predstavke da razgovara o seksualnim temama te da je podnositelj predstavke uvijek inicirao razgovore o seksualnim temama. Apelacijski sud je utvrdio da cilj korištenja policajca nije bio poticanje na počinjenje kaznenog djela već provjera informacija koje je policija dobila. Vrhovni sud je odlučio da neće razmatrati žalbu podnositelja predstavke.

Pozivajući se na članak 6. stavak 1. Europske konvencije, podnositelj predstavke se žalio da su dokazi koji su proizašli iz policijske operacije korišteni u kaznenom postupku protiv njega, zbog čega je smatrao da je povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje.

Ocjena Europskog suda

Europski sud je naveo da glavno pitanje koje je trebao ispitati u ovom slučaju jest jesu li se organi gonjenja prilikom pokretanja i provođenja operacije tajnog nadzora ograničili na „istragu kriminalnih aktivnosti na, u suštini, pasivan način”.

Europski sud je naveo da se podnositelj predstavke tijekom domaćeg postupka i pred Europskim sudom žalio da ga je prikriveni policajac uhvatio u zamku i da nije postojala objektivna sumnja protiv njega prije nego što je pokrenuta operacija tajnog nadzora. Europski sud je naglasio da u slučajevima kada glavni dokazi potječu iz tajne operacije, vlasti moraju biti u stanju dokazati da su imale dobre razloge za pokretanje tajne operacije. Europski sud je istaknuo da je Okružni sud ispitao spis tajnog nadzora i procijenio ukupnu zakonitost operacije tajnog nadzora, uključujući i provjeru je li postojala razumna sumnja da je počinjen prekršaj.

Europski sud je naveo da nije mogao zanemariti poseban kontekst u kojem se predmetno kazneno djelo dogodilo. Naime, estonski zakonodavac odlučio je kriminalizirati djelo svjesnog seksualnog navođenja maloljetnika mlađeg od 14 godina, te se čini da se aktivnost u okviru te odredbe ne mora nužno odvijati u fizičkom svijetu. Europski sud je istaknuo da se u konkretnom slučaju komunikacija između podnositelja predstavke i „Marleen12” odvijala putem privatnih poruka u online sobi za čet, gdje su obje strane koristile pseudonime. Europski sud je naglasio da tamo gdje komunikacija putem interneta olakšava izvršenje kaznenog djela ili gdje se sve predmetne kriminalne aktivnosti odvijaju online, policija mora koristiti online sredstva za istragu i kazneno gonjenje tih kaznenih djela.

Europski sud je naveo da je policija imala objektivnu sumnju koja je bila ograničena na određeni virtualni prostor, identificiranu sobu za čet na određenoj web-stranici, te da se sumnja odnosila na kazneno djelo protiv maloljetnika, koji zbog svog ranjivog položaja možda nisu u mogućnosti shvatiti da su viktimizirani i/ili prijaviti takva djela. S obzirom na specifičan kontekst ovog predmeta, Europski sud je utvrdio da su vlasti imale opravdane razloge za pokretanje operacije tajnog nadzora, te da nije odlučujuće što u toj fazi nije postojala objektivna sumnja da je podnositelj predstavke bio uključen u kriminalne aktivnosti ili da je bio predisponiran za takvo ponašanje.

Europski sud je naglasio da sama činjenica da je pokrenuta tajna operacija nije podrazumijevala namjeru da se podnositelj predstavke namami u klopku poticanjem na počinjenje kaznenih djela koja inače ne bi počinio. Takve operacije su, po svojoj prirodi, pokrenute s ciljem prikupljanja informacija i dokaza i uključuju korištenje lažnih identiteta. Također, Europski sud je istaknuo da radnje koje je poduzela policija same po sebi nisu predstavljale nezakonitu aktivnost. Europski sud je napomenuo da je podnositelj predstavke bio slobodan birati hoće li i o kojim temama komunicirati s „Marleen12”, te da je upravo podnositelj predstavke uvodio teme eksplicitno seksualne prirode.

Konačno, Europski sud je zaključio da tijekom cijele operacije tajni policajac nije napustio potreban pasivan stav i da podnositelj predstavke nije bio pod izričitim ili implicitnim pritiskom da počini kazneno djelo. Korištenje tajnog policajca u ovom slučaju nije predstavljalo poticanje u smislu prakse Europskog suda u svezi sa člankom 6. stavak 1. Konvencije. Europski sud je zaključio da nije došlo do kršenja članka 6. stavak 1. Europske konvencije.

Copyrights @ 2025 Ustavni sud BiH Sva prava zadržana.