Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu je danas, 29. septembra 2016. godine, u 10.00 sati, održao javnu raspravu u postupku odlučivanja u predmetu broj U 23/14 koji se odnosi na zahtjev dr. Bože Ljubića (predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva) za ocjenu ustavnosti odredbi čl. 10.10, 10.12, 10.15. i 10.16, potpoglavlje B Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13 i 7/14) i odredbi člana 20.16A poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe Izbornog zakona.
Razlog održavanja javne rasprave bila je potreba da se učesnicima u postupku pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine omogući da iznesu i dodatne argumente u prilog svojim stavovima, te da se saslušaju stručna mišljenja i objašnjenja značajna za donošenje odluke.
U skladu sa članom 16. Pravila Ustavnog suda BiH, učesnici u postupku pred Ustavnim sudom BiH su: pokretač spora dr. Božo Ljubić (predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva), te Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine – Predstavnički dom i Dom naroda kao donosioci akta čije odredbe su predmet ocjene ustavnosti.
Podnosilac zahtjeva smatra da osporene odredbe Izbornog zakona nisu u skladu sa čl. I/2, II/1. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (u daljnjem tekstu: Međunarodni pakt) u vezi sa članom 3. Protokola broj 1 i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, te članom 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, a koje čine sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine (Aneks I na Ustav Bosne i Hercegovine). Podnosilac zahtjeva naglašava da je odredbama Izbornog zakona (čl. od 10.10. do 10.18) reguliran izbor poslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine dok je članom 20.16A određena raspodjela mjesta za svaki konstitutivni narod koji se bira u svakom pojedinom kantonu.
Ustavni sud BiH je, u skladu sa članom 46. Pravila Ustavnog suda BiH, na Plenarnoj sjednici održanoj 26. maja 2016. godine, odlučio da održi javnu raspravu na kojoj će raspravljati o predmetnom zahtjevu.
Ustavni sud BiH je odredio učesnike na javnoj raspravi, i to: podnosilac zahtjeva, Dom naroda i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Dom naroda i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju, Misija u BiH (u daljnjem izlaganju: Misija OSCE-a u BiH), Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (u daljnjem izlaganju: CIK), Ured Visokog predstavnika za BiH, prof. dr. Goran Marković, Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, prof. sc. Zlatan Begić, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli, i prof. dr. sc. Zvonko Miljko, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru.
U javnoj raspravi mogu učestvovati samo osobe koje je pozvao Ustavni sud.
Javnoj raspravi prisustvovali su: podnosilac zahtjeva za ocjenu ustavnosti dr. sc. Božo Ljubić sa saradnicima Barišom Čolakom, Ivanom Vukojom i Josipom Merdžom, predstavnici Parlamenta Federacije BiH : predsjedavajuća Doma naroda PFBiH Lidija Bradara i stručna saradnica u Zakonodavno-pravnoj komisiji Doma naroda PFBiH Iris Jusufranić, predstavnici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine dr Suad Arnautović i Stjepan Mikić, predstavnici Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Ahmet Rifatbegović, Nermin Tipura i Srđa Obradović, prof. dr. Zvonko Miljko, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, predstavnici Ambasade Republike Hrvatske: ambasador Republike Hrvatske u BiH Nj. e. Ivan Del Vechio, ministrica savjetnica u Ambasadi Nives Tiganj, te prvi sekretar u Ambasadi Ivan Šegulić, predstavnici Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, kao i predstavnici Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH: rukovodilac pravne službe Branka Bajić i politički savjetnik Petar Kraljević.
Učesnici javne rasprave iznijeli su svoje stavove o sljedećim pravnim pitanjima:
- Način izbora delegata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (biraju se iz svih deset kantona, ukupno po 17 delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda) i načelo proporcionalnosti (broj delegata jednog konstitutivnog naroda u Domu naroda iz pojedinog kantona u odnosu na broj stanovnika relevantnog kantona).
- Način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i pet osnovnih načela evropskog izbornog nasljeđa (opće, jednako, slobodno, tajno i neposredno pravo glasa).
- Način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i garancija legitimnog političkog predstavljanja zasnovanog na demokratskom izboru onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa.
- Način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i osnovna načela konstitutivnosti i ravnopravnosti iz Ustava Bosne i Hercegovine.
- Odnos Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH u skladu sa ustavnim načelima unutar kojih se propisi moraju donositi, odnosno međusobni odnos Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH i načela iz Ustava Bosne i Hercegovine na koje se poziva podnosilac zahtjeva.
Nakon okončanja javne rasprave predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman je, u skladu sa članom 55. Pravila Ustavnog suda, zaključio javnu raspravu i obavijestio prisutne da će Ustavni sud BiH u ovom predmetu donijeti odluku na jednoj od narednih sjednica.
