69. sjednica Vijeća od pet sudija

Na današnjoj sjednici Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučio je o 131 apelaciji. Ustavni sud BiH je usvojio privremenu mjeru u predmetu broj AP-785/08 i dr. po apelacijama Tomislava Martinovića, Miroslava Ćorića, Dragana Brkića, Nadžide Galešić, Josipa Merdže, Srećka Glibića i Joze Vladića i naložio Sudu Bosne i Hercegovine da zastane sa postupkom u predmetu broj X-K-07/383 i drugim radnjama prema apelantima do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je, između ostalih, usvojio apelacije: Zorana Čovića, zaključivši, između ostalog, da postoji povreda prava na pravično suđenje u odnosu na obrazloženu presudu, u situaciji kada sud u osporenoj odluci nije dao zadovoljavajuće, jasne i potpune razloge iz kojih bi bilo vidljivo zašto je sud u istom pravnom pitanju koje je i ranije razmatrao odstupio od ranije prakse, pa je ukinuo presudu Vrhovnog suda Federacije BiH broj Rev-220/05 od 16. februara 2006.godine i predmet vratio na ponovni postupak tom sudu koji je dužan po hitnom postupku donijeti novu odluku; Zorana Buntića, zaključivši da postoji povreda prava na pravično suđenje jer je Vrhovni sud u revizijskom postupku arbitrarnom primjenom prava propustio da o dopuštenosti revizije odluči na temelju relevantnih odredbi zakona, pa je ukinuo rješenje Vrhovnog suda FBiH broj Rev-1203/05 od 5. decembra 2006. godine i rješenje Kantonalnog suda Mostar broj 007-0-Pž-07-000 053 od 22. marta 2007.godine a rješenje Kantonalnog suda Mostar broj Pž-68/05 od 1.juna 2005.godine ostavio na snazi. Ustavni sud BiH je odbio kao očigledno neosnovanu apelaciju Kosane Antunović i Branke Mitermajer koja se tiče pravne valjanosti ugovora o kupoprodaji stana u smislu Zakona o prodaji stanova. U ovom predmetu je punomoćnik kupca imao njegovu punomoć ovjerenu od strane inostranog suda ali bez „Apostille“-pečata, pa je Vrhovni sud zaključio da je zbog toga suprotan pozitivnopravnim propisima. Ustavni sud smatra da ovakav stav Vrhovnog suda ne krši ljudska prava apelanata jer je propisana obavezna forma nadovjere „Apostille“-pečatom nužna s ciljem poštivanja principa državnog suvereniteta i pravne sigurnosti, jer Bosna i Hercegovina tim pečatom na stranoj javnoj ispravi dobiva jamstvo druge države da se radi o nadležnom organu i originalnom potpisu službene osobe dotične države, čime se, ujedno, štiti i pravni interesi drugih strana u postupcima, koji mogu biti subjekt pravnog prometa sa licem posjednikom ovjerene javne isprave. Stoga postoji sasvim opravdan javni interes za tom procedurom i formalnostima, za koje Ustavni sud ne smatra da su pretjeran teret za pojedinca.
Podijeli
Copyrights @ 2024 Ustavni sud BiH Sva prava zadržana.