Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je danas u Sarajevu redovitu, 27. sjednicu Velikoga vijeća.
Sud je razmatrao veći broj apelacija podnesenih zbog navodnih povreda ustavnih prava apelanata koje su im nanijeli redoviti sudovi.
Između ostaloga, isključivo radi ilustracije izdvajamo:
Republika Srpska, koju zastupa Pravobraniteljstvo Republike Srpske, podnijela je apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine protiv presuda Apelacijskoga suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i Osnovnoga suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, jer smatra da joj je osporenim presudama ovih sudova prekršeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i pravo na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.
Naime, u presudama u svezi s kojim je podnesena apelacija, pored ostaloga, Osnovni i Apelacijski sud Brčko distrikta navode da je predmetna šteta prouzročena takvom radnjom koja u sebi sadrži elemente kaznenoga djela, pa, iako je izostao kazneni postupak i iako ne postoji pravomoćna osuđujuća presuda u kaznenome postupku, šteta koju su tužitelji pretrpjeli, prema mišljenju tih sudova, prouzročena је takvom radnjom koja u sebi sadrži elemente kaznenoga djela iz skupine kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnoga prava u odnosu na koja ne nastupa zastarjelost kaznenoga gonjenja. Ti sudovi obrazlažu da, zbog navedenoga, ne može nastupiti ni zastarjelost potraživanja naknade štete prouzročene takvim djelom sukladno odredbama članka 377. ZOO, koja ne isključuje mogućnost da se iznimno u parničnome postupku utvrđuje je li šteta nastala radnjama koje sadrže biće kaznenoga djela, naglašavajući da je takvo stajalište usvojio i Ustavni sud u svojoj Odluci broj AP 289/03 od 19. studenoga 2004. godine.
Kršenje svojih prava apelant vidi u proizvoljnoj primjeni materijalnoga prava, jer smatra da u konkretnome slučaju nije bilo zakonske mogućnosti da se u okviru građanskopravnoga postupka kao prethodno pitanje rješava postojanje kaznenoga djela. Između ostaloga, navodi da u konkretnome slučaju nije bilo moguće primijeniti odredbe članka 377. ZOO, jer nije utvrđen, niti procesuiran počinitelj kaznenoga djela, jer ne postoji ni pravomoćna presuda ni međunarodnoga niti domaćega kaznenoga suda kojom bi bio utvrđen počinitelj, kao i o kojem kaznenome djelu se radi, već su presude donesene na temelju pretpostavki.
Ustavni sud BiH je zaključio da postoji kršenje prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine kada su redoviti sudovi arbitrarnom primjenom članka 377. ZOO odbili prigovor zastare potraživanja naknade nematerijalne štete.
Ustavni sud BiH je usvojio apelaciju, jer je utvrdio povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine. Sukladno tome, Ustavni sud BiH je ukinuo Presudu Apelacijskoga suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine broj 96 0 P 001907 12 Gž od 25. travnja 2012. godine i predmet vratio Apelacijskome sudu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, koji je dužan po žurnome postupku donijeti novu odluku sukladno članku II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je naložio Apelacijskome sudu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine da, sukladno članku 72. stavak 5. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostave ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
Između ostaloga, Ustavni sud je odlučivao i o jednome broju zahtjeva o povredi prava apelanata na pravično suđenje. U predmetima u kojima je Sud utvrdio postojanje povreda prava apelanata na pravično suđenje, a zbog toga što sudovi nisu donijeli odluke u razumnome roku (članak II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavak 1. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda), nadležnim sudovima je naloženo da žurno okončaju postupak, te da o tomu izvijeste Sud u roku od tri mjeseca.
Apelacije koje su bile očevidno neutemeljene i nedopuštene Sud je odbacio. To se odnosi na predmete u kojima je Sud utvrdio da zahtjevi apelanata nisu opravdani, odnosno da činjenice koje su apelanti predočili Sudu ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju apelanata o postojanju kršenja njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili da stranke u postupku ne snose posljedice navodnoga kršenja prava zaštićenih Ustavom.
Sve odluke usvojene na sjednici bit će dostavljene apelantima u roku od mjesec dana i objavljene na web-stranici Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici razmotrio je i informacije Ureda registrara o izvršenju odluka Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine u razdoblju od rujna 2014. godine do ožujka 2015. godine i o izvršenju odluka Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine nakon donošenja rješenja o neizvršenju.
Ustavni sud je konstatirao da je, nakon stajališta i zaključaka Ustavnoga suda donesenih na 20. sjednici Velikoga vijeća od 14. svibnja 2015. godine usmjerenih na poboljšanje stanja u ovoj oblasti, uočen pozitivan trend.
