Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 27. i 28. studenog 2025. godine održao 164. plenarnu sjednicu na kojoj je odlučivao o zahtjevima za apstraktnu kontrolu ustavnosti i većem broju apelacija. Također, Ustavni sud je rješavao i o pitanjima od značaja za rad Ustavnog suda.
Ustavni sud je na ovoj sjednici razmatrao predmet broj U-29/25 (spojena četiri zahtjeva/predmeta koja se odnose na isto ustavnopravno pitanje). S obzirom na to da rasprava nije završena, Ustavni sud će na narednoj sjednici nastaviti raspravu i donijeti odluku.
Od odluka koje je donio na plenarnoj sjednici Ustavni sud izdvaja:
U-26/25 – U ovom predmetu Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevima Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i četrnaest članova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (podnositelji zahtjeva) za ocjenu ustavnosti Zaključaka povodom Informacije u svezi s odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIPBiH) o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku broj 02/1-021-1012/25, koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na 24. posebnoj sjednici održanoj 22. kolovoza 2025. godine, utvrdio da točka 4., prva rečenica točke 9. (koja je nakon izmjena postala točka 7.) i točka 12. (koja je nakon izmjena postala točka 10.) Zaključaka povodom Informacije u svezi s odlukom SIP-a o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku broj 02/1-021-1012/25 nisu u skladu sa čl. I/2., I/3., III/2.(a) i 5., III/3.(b) i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine.
U skladu sa člankom 61. st. (1), (2) i (3) Pravila Ustavnog suda, točka 4., prva rečenica točke 9. (koja je nakon izmjena postala točka 7.) i točka 12. (koja je nakon izmjena postala točka 10.) Zaključaka povodom Informacije u svezi s odlukom SIPBiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku broj 02/1-021-1012/25 stavljaju se izvan snage i prestaju važiti od dana njihovog usvajanja.
Dalje je odlučeno da se obustavlja postupak pokrenut po zahtjevu podnositelja zahtjeva za ocjenu ustavnosti druge rečenice točke 6. i toč. 7. i 8. Zaključaka povodom Informacije u svezi s odlukom SIPBiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku broj 02/1-021-1012/25 zato što je osporeni opći akt prestao važiti.
Odbačeni su zahtjevi podnositelja zahtjeva za ocjenu ustavnosti toč. 1., 2., 3., 5., prve rečenice točke 6., druge rečenice točke 9. i toč. 10. i 11. Zaključaka povodom Informacije u svezi s odlukom SIPBiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku broj 02/1-021-1012/25 zbog nenadležnosti Ustavnog suda za odlučivanje.
Ustavni sud je odlučio da prestaje pravno djelovanje Odluke o privremenoj mjeri broj U-28/25 od 10. rujna 2025. godine.
Ustavni sud je u obrazloženju odluke, između ostalog, naveo da je, imajući u vidu da je na temelju odluke nadležne državne institucije Miloradu Dodiku prestao mandat predsjednika Republike Srpske i da su raspisani izbori za tu funkciju, za Ustavni sud nesporno da je odbacivanje konkretne presude Suda BiH, odluke SIPBiH i odluka Ustavnog suda iz točke 4. i prve rečenice točke 9. Zaključaka u izravnoj koliziji s obvezom poštovanja odluka državnih institucija iz članka III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine. Osim toga, takvo postupanje je u suprotnosti s načelom vladavine prava iz članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojem se konačne i pravomoćne odluke institucija Bosne i Hercegovine ne mogu preispitivati, već se moraju izvršavati. Naime, Narodna skupština kao zakonodavna vlast u Republici Srpskoj na ovaj način, u suštini, derogira pravomoćnu presudu Suda BiH i odluke SIPBiH i Ustavnog suda BiH. Na taj način se narušava i načelo podjele vlasti kao inherentni segment vladavine prava jer se entitetska zakonodavna vlast upliće u ingerencije državnog pravosuđa kao druge grane vlasti koja je neovisna u odnosu na zakonodavnu vlast, kao i u ingerencije Ustavnog suda BiH kao neovisnog kontrolora tri stupa vlasti (zakonodavna, izvršna i sudska) i čuvara Ustava Bosne i Hercegovine.
U obrazloženju je nadalje istaknuto da je Ustavni sud u svojoj praksi već utvrdio da prema Ustavu Bosne i Hercegovine entiteti nemaju pravo na samoopredjeljenje koje bi dozvolilo samoorganizaciju i teritorijalno odcjepljenje jer je to u suprotnosti sa čl. I/3., III/2.(a) i 5. Ustava Bosne i Hercegovine, a taj stav je konačan i obvezujući u smislu članka VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, unatoč tome, točkom 12. osporenih Zaključaka Narodna skupština Republike Srpske je zadužila Kolegij Narodne skupštine da pripremi tekst rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske. Stoga, prema mišljenju Ustavnog suda, navedeni razlozi su dovoljni da Ustavni sud zaključi da je točka 12. osporenih Zaključaka u suprotnosti sa čl. I/3., III/2.(a) i 5. i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine.
AP-3217/21 (Bosna i Hercegovina) – U ovom predmetu Ustavni sud je zaključio da je Vrhovni sud Republike Srpske osporenim odlukama povrijedio apelantičino pravo na pravično suđenje kada je arbitrarno tumačio relevantne odredbe Zakona o održavanju premjera i katastra zemljišta Republike Srpske, Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske i Pravilnika za održavanje premjera i katastra zemljišta Republike Srpske kada je zaključio da apelantica u smislu navedenih propisa nije identificirala sporne nekretnine prema podacima upisanim u katastarskom operatu, odnosno kada je zaključio da nisu ispunjeni uvjeti za upis prava vlasništva jer za sporne nekretnine nisu uspostavljene zemljišne knjige niti katastar nekretnina.
AP-3144/21 (Alija Hadžiabdić) – U ovom predmetu Ustavni sud je zaključio da je došlo do povrede apelantovog prava iz članka II/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 3. Europske konvencije jer ga, iako je nesporno da apelant kao teški onkološki pacijent ne može dobiti adekvatnu medicinsku njegu u Kazneno-popravnom zavodu Tuzla, nadležni organi nisu uputili na bolničko liječenje, već je ostao na izdržavanju kazne zatvora.
AP-3318/21 (M. L.) – U ovom predmetu Ustavni sud je zaključio da je povrijeđeno apelantovo pravo iz članka 7. stavak 1. Europske konvencije jer je u konkretnom slučaju primjena Kaznenog zakonika Republike Srpske kojim je odbijen apelantov zahtjev za zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom bila na apelantovu štetu, te je utjecala na samu „kaznu“, a ne na njezino izvršenje.
AP-701/22 (Biljana Stevanić) – U ovom predmetu Ustavni sud je zaključio da postoji kršenje prava na privatni život zato što su javne vlasti propustile da ispune svoju pozitivnu obvezu zaštite apelantičinog privatnog života jer nisu provele učinkovitu istragu apelantičinih navoda o počinjenom nasilju.
Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnositeljima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
