Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 9. prosinca 2025. godine održao izvanrednu elektroničku plenarnu sjednicu na kojoj je usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere u predmetu broj U-35/25. U ovom predmetu podnositelj zahtjeva Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o financiranju političkih organizacija („Službeni glasnik RS“ broj 45/25). Također je tražio da Ustavni sud donese i privremenu mjeru.
Odlukom o privremenoj mjeri privremeno se stavlja izvan snage Zakon o financiranju političkih organizacija („Službeni glasnik RS“ broj 45/25) usvojen na Dvadeset drugoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 21. svibnja 2025. godine.
Ustavni sud je u obrazloženju, između ostalog, istaknuo da postojanje bitno različitih zakonskih rješenja na državnoj i entitetskoj razini kada je riječ o javnom financiranju političkih stranaka/organizacija ukazuje na argumentiranu sumnju da bi primjena osporenog Zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i rezultirati različitim tretmanom u ostvarivanju političkih prava i aktivnosti političkih stranaka iz entiteta RS. Ustavni sud je također smatrao relevantnom i činjenicu da se postupak odlučivanja odvija u samom završetku proračunske godine, kada je potrebno izvršiti raspodjelu već planiranih sredstava. Nedonošenje privremene mjere bi, u slučaju da zahtjev podnositelja naknadno bude usvojen, dovelo do situacije u kojoj se ta sredstva više ne bi mogla rasporediti za tekuću godinu te bi njihova isplata bila onemogućena. Dodatno, zbog iste okolnosti, postoji realna mogućnost da sredstva za javno financiranje političkih subjekata uopće ne budu planirana u proračunu RS za 2026. godinu. Time bi važenje spornog Zakona, ukoliko bi bio proglašen neustavnim, proizvelo dugotrajne nepovratne posljedice koje bi se odrazile ne samo na raspodjelu sredstava za 2025. godinu već i na ukupnu mogućnost osiguranja zakonski predviđene razine financiranja u godini održavanja općih izbora. U svezi s tim, Ustavni sud je podsjetio da se naredne godine, odnosno u listopadu 2026. godine održavaju opći izbori i da će prije raspisivanja izbora političke stranke i neovisni kandidati morati poduzimati aktivnosti pripreme za izbore. Ta okolnost dodatno naglašava izravne i potencijalno nepopravljive posljedice primjene osporenog Zakona za političke stranke.
Cijeneći iznesene argumente podnositelja zahtjeva, Ustavni sud je smatrao da postoji dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi provedba osporenog Zakona prije nego što Ustavni sud odluči o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti imala ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice.
Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva.