Jedan od najjačih alata borbe protiv organiziranog kriminala je oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelima, odnosno oduzimanje kriminalnog profita. Međutim, neusklađene prakse te manjak resursa i stručnjaka, posebno u kontekstu finansijske forenzike, sprečavaju pravosudne i istražne organe da uspješno odgovore na ove izazove. To su pokazali preliminarni nalazi „Analize tužilačke prakse u predmetima organiziranog kriminala i korupcije u Bosni Hercegovini“, koje su danas u Sarajevu predstavili Ustavni sud Bosne i Hercegovine i AIRE centar, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Predstavljanju je prisustvovalo više od 50 tužilaca i drugih predstavnika pravosudnih institucija, kao i predstavnika relevantnih ministarstava, istražnih organa, međunarodnih organizacija i civilnog društva, s ciljem diskusije o unapređenju procesuiranja organiziranog kriminala i korupcije.

Mirsad Ćeman, potpredsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kazao je kako su „kvalitet zakona i drugih propisa, odnosno harmonizirana sudska praksa, suštinski važni ne samo za otkrivanje i procesuiranje organiziranog kriminala i korupcije nego i općenito“, te da su „analize ove vrste vrijedan alat kojim će sudovi i tužilaštva, rukovođeni visokim standardima koje su izgradili Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava, unaprijediti vladavinu prava i pravnu državu“.

Svi predmeti obrađeni u ovoj analizi bili su i u fokusu publikacije Analize prakse najviših sudova u BiH u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, koju su Ustavni sud BiH i AIRE centar predstavili prošle godine s ciljem upoređivanja načina postupanja i ocjene sudova i tužilaštava u istim predmetima.

„Ozbiljno i na zakonu zasnovano planiranje istrage, visokoprofesionalna finansijska forenzika i zakonitost dokaza, na šta je, pored ostalog, snažno ukazano u Analizi, moraju biti temelji tužilačke akcije koja će, jedino kao takva, biti uspješna i dovesti do osuđujućih presuda. U suprotnom, kredibilitet i povjerenje u tužilačku stranu, a time i pravosuđe u cjelini, bit će ugroženi. S obzirom na značaj svega ovoga, pojedinačno i u sveukupnosti, ovaj projekt, koji aktivno provodi AIRE centar u BiH, snažan je doprinos vladavini prava i izgradnji pravne države. Zato ima našu podršku, zato smo već godinama uključeni u projekte AIRE centra i opredijeljeni smo za buduću zajedničku saradnju“, poručio je potpredsjednik Ćeman na otvaranju Konferencije.

„U zemljama Zapadnog Balkana uviđamo jasan trend da su organizirane kriminalne grupe povezane i direktno sarađuju. Sa svakim novim tehnološkim razvojem možemo biti sigurni da će on biti zloupotrijebljen, kao što smo to vidjeli u slučajevima upotrebe kriptiranih komunikacijskih aplikacija za razmjenu informacija i planiranje izvršenja krivičnih djela te upotrebe virtuelnih valuta za pranje, odnosno skrivanje nezakonito stečenog novca. Odgovor pravosuđa mora biti jači od toga. Zato kontinuirano zagovaramo i nastojimo doprinijeti bržoj, djelotvornijoj i jačoj međuinstitucionalnoj saradnji te razmjeni informacija i znanja. Istraživanje koje danas predstavljamo dio je tih napora“, kazala je Biljana Braithwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra.

Zlatko M. Knežević, penzionisani sudija Ustavnog suda BiH i urednik ove analize, istakao je da su u istraživanju učestvovali tužioci iz najviših tužilaštava BiH dajući neposredan i stručan uvid u izazove u praksi.

„Za razliku od dosadašnjih parcijalnih ocjena, prvi put su sami tužioci, analizirajući ove predmete, istakli dobre i loše strane njihovog postupanja. Pokazalo se da u praksi, pored dobrog tužilačkog postupanja koje je u konačnom epilogu rezultiralo osuđujućim pravosnažnim presudama, i dalje postoje izazovi sistemske i profesionalne prirode“, kazao je g. Knežević.

U gotovo svim predmetima koji su analizirani u okviru ovog istraživanja zabilježen je nedostatak ili nedovoljno pridržavanje plana istrage, pojasnio je g. Knežević.

„Ključni problem u istražnim radnjama kompleksnih predmeta je pitanje finansijske forenzike i nedostatak odgovarajućih finansijsko-forenzičkih institucija koje bi mogle efikasno i bez odlaganja pružiti tužiocima podršku u krivičnim i finansijskim istragama. Pojedinačna finansijska vještačenja nisu efikasna i kvalitet rada nije odgovarajući za izazove koji se pojavljuju u istragama koje uključuju na hiljade dokumenata. U ovako kompleksnim predmetima nužno je prerasti uobičajenu praksu i prilagoditi je novim alatima i savremenom dobu. Stoga je ova analiza jak argument za modifikaciju, ali i specijalizaciju tužilačkih postupanja“, istakao je g. Knežević.

Skupu se obratio i Julian Reilly, britanski ambasador u BiH, koji je istakao da „tužioci imaju ključnu ulogu u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije u bilo kojem društvu“, te naglasio da „Analiza odražava zajednički, multidisciplinarni napor predstavnika ključnih tužilaštava u zemlji, što jasno pokazuje zajednički interes i snažnu odlučnost da se odrede uska grla u efikasnom krivičnom gonjenju slučajeva teškog i organiziranog kriminala i korupcije“.   

„Analiza pokazuje da organizirani kriminal ne samo da akumulira nezakonito stečeni novac nego i da taj novac onda postaje dio našeg svakodnevnog života putem pranja i ubacivanja u zakonite tokove. Ovo polako korodira naše sisteme vrijednosti i širi se van konvencionalnih granica i ograničenja kakve ih mi poznajemo, dovodi do negativnog utjecaja na razvoj, a time i prosperitet društava. Kako bi zaustavili ovaj proces erozije, svi elementi pravosudnih procesa moraju se ujediniti i naporno raditi. Sada je red na implementaciju. Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti da pruža podršku pravosudnoj reformi u Bosni i Hercegovini kako bi sudijama, tužiocima i istražiocima dali alate i razumijevanje koje im je potrebno da rade protiv kriminalaca, korumpiranih političara i njihovog nezakonito stečenog bogatstva“, kazao je ambasador Reilly.

Zaključci i preporuke današnje diskusije bit će uključeni u finalnu „Analizu tužilačke prakse u predmetima organiziranog kriminala i korupcije u BiH“, koja će biti predstavljena ove godine.