Saopćenje predsjednice

20. novembar 2013. godine - Iako Ustavni sud BiH svoje pravne stavove izražava kroz obrazložene odluke, povodom kontinuiranih pogrešnih interpretacija odlukā Ustavnog suda BiH u predmetima koji se tiču ratnih zločina, a radi potpunog i tačnog informiranja javnosti, Ustavni sud BiH, ipak, ukazuje na sljedeće činjenice: Ustavni sud BiH je donio jedan broj odluka o apelacijama koje su podnesene protiv presudā Suda BiH kojima su apelantima izrečene kazne zatvora zbog krivičnih djela ratnih zločina, a koja su na identičan način bila propisana i u Krivičnom zakonu SFRJ iz 1976. godine i u Krivičnom zakonu BiH iz 2003. godine kao što su krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i genocid. U konkretnim predmetima Ustavni sud BiH je dosljedno primijenio standarde iz presude Evropskog suda za ljudska prava Maktouf i Damjanović protiv BiH u pogledu primjene člana 7. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koji sadrži zabranu retroaktivne primjene krivičnog zakona bez izuzetaka i obavezu da se primijeni blaži krivični zakon u svakom slučaju bez obzira na vrstu i težinu krivičnog djela. U svim ovim odlukama Ustavni sud BiH je utvrdio da je presudama Suda BiH prekršeno samo pravo apelanata iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije, jer postoji realna mogućnost da je retroaktivna primjena Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine bila na njihovu štetu u pogledu izricanja kazne. U ovim odlukama Ustavni sud BiH je ukinuo drugostepene presude Suda BiH kojima je prekršeno navedeno ustavno pravo apelanata i predmete vratio Sudu BiH da donese nove odluke u skladu sa standardom iz člana 7. Evropske konvencije. Pri tome Ustavni sud BiH uopće nije odlučivao o tome da li postupak u cijelosti treba biti ponovljen, nije odlučivao o prekidu izvršenja kazne zatvora i puštanju na slobodu apelanata, niti o proceduri prema kojoj će Sud BiH donijeti novu odluku u svakom pojedinačnom slučaju, jer su to pitanja iz nadležnosti Suda BiH i regulirana su pozitivnim materijalnim i procesnim zakonima na nivou BiH. Povodom tvrdnji da su greške u primjeni krivičnog zakona nastale kao posljedica ranije odluke Ustavnog suda BiH iz 2007. godine, odnosno da je tom odlukom Ustavni sud BiH „vezao ruke“ Sudu BiH u pogledu primjene krivičnog zakona, Ustavni sud ističe da takve tvrdnje nemaju osnove i upućuje na činjenicu da su, prema podacima iz presude Evropskog suda Maktouf i Damjanović protiv BiH, apelacijska vijeća Suda BiH, nakon ove odluke Ustavnog suda BiH, donijela 21 odluku i od toga u pet predmeta primijenila Krivični zakon SFRJ iz 1976. godine, a u 16 predmeta Krivični zakon BiH iz 2003. godine. Ustavni sud je svjestan neodložne potrebe da odgovorni za teška krivična djela ratnih zločina budu privedeni pravdi, kao i činjenice da ništa ne može biti dovoljna satisfakcija žrtvama takvih zločina. U tome kontekstu, Ustavni sud će i dalje, u okviru svoje ustavne nadležnosti, preduzimati sve mjere kako bi se standardi ljudskih prava koji su sadržani u Ustavu Bosne i Hercegovine dosljedno primjenjivali na sve.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić
Подијели