Vladavina prava je istaknuto višestrano te jedinstveno strukturirano ustavno načelo karakteristično za moderne pravne sustave. Načelo vladavine prava predstavlja kamen temeljac svakog pravnog sustava u modernome svijetu. Kao temeljno ustavno načelo, zahtijeva da se pravo temelji na određenim univerzalnim vrijednostima, te je suštinski inherentno u svakom ustavnom pitanju.
Prevladavajući moderni koncept vladavine prava odnosi se na „vladavinu u kojoj sve osobe, institucije i subjekti, javni i privatni, uključujući i samu državu, imaju odgovornost prema zakonima koji se javno donose, podjednako izvršavaju i po kojima se neovisno presuđuje, te koji su u suglasnosti s normama i standardima međunarodnih ljudskih prava.“ Europsko povjerenstvo za demokraciju putem prava (Venecijansko povjerenstvo) prepoznalo je zajedničke suštinske elemente vladavine prava, a to su zakonitost, uključujući i transparentan, odgovoran i demokratski proces donošenja zakona, pravna sigurnost, zabrana proizvoljnosti, pristup pravdi pred neovisnim i nepristranim sudom, uključujući i sudsko preispitivanje upravnih akata, poštovanje ljudskih prava, kao i nediskriminacija i jednakost pred zakonom.
Ustavni sudovi i ekvivalentna tijela su čuvari pravnog poretka koji se temelji na prevlasti zakona i ustava kao vrhovnog zakona. Ustavni sudovi ili ekvivalentne institucije, u okviru svoje ustavne nadležnosti, osiguravaju poštovanje i provedbu državnih ustava, te imaju snažan utjecaj na oblikovanje sadržaja načela vladavine prava. Mnogi različiti aspekti ovog načela bivaju otkriveni u predmetima ustavnog sudovanja. Utjecaj ustavnog sudovanja u jačanju države na temelju vladavine prava te osiguravanje obrane individualnih prava od suštinskog je značaja, kao što je i interes da ih se proučava.
Trajni dijalog o vladavini prava i o provedbi ovog načela doprinosi jačanju zajedničkih ustavnih vrijednosti u cijelome svijetu. U većini zemalja, određene ustavne vrijednosti mogu se promatrati na sličan način, dok se razumijevanje drugih vrijednosti može izrazito razlikovati. Unatoč tome, procesi globalne integracije koji su u tijeku u modernome svijetu doprinose zajedničkom razumijevanju ustavnih vrijednosti, te, posljedično, njihovoj transformaciji u univerzalne procese.
Tema koja je odabrana za Četvrti kongres Svjetske konferencije daje mogućnost vođenja diskusije o različitim aspektima ovog načela, koje se, unatoč nepromjenjivim suštinskim elementima, konstantno razvija.
Četvrti kongres pruža mogućnost sudionicima da podijele različita iskustva o vladavini prava i da se pripreme za nove izazove u području ustavnog sudovanja. Ustavna sudska praksa otkriva pitanja koja pobijaju ili, u drugim okolnostima, predstavljaju prijetnju po vladavinu prava. Institucije ustavnog sudovanja stoga imaju koristi od sagledavanja problema koje pokreće tema Četvrtog kongresa.
Opća tema Četvrtog kongresa podijeljena je na četiri sastavne cjeline o kojima će se tijekom zasjedanja voditi debata, i to „Različiti koncepti vladavine prava“, „Novi izazovi za vladavinu prava“, „Pravo i država“ i „Pravo i pojedinac“.
Predsjednik Ćeman i dopredsjednik Tadić aktivno sudjeluju u radu Četvrtog kongresa kako u okviru glavnog programa zasjedanja tako i na marginama, brojnim susretima i razgovorima s kolegama predsjednicima, dopredsjednicima, sucima i ekspertima iz cijeloga svijeta koji su prisutni na zasjedanju u Vilniusu.
