Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 10. srpnja 2025. godine održao 160. plenarnu sjednicu na kojoj je donio Rješenje o neizvršenju Odluke Ustavnog suda broj U-12/24, kao i veći broj odluka povodom podnesenih apelacija. Također, Ustavni sud je rješavao i o pitanjima od značaja za rad Ustavnog suda.
Od odluka koje je donio na plenarnoj sjednici Ustavni sud izdvaja:
U-12/24 (rješenje o neizvršenju) – Rješenjem o neizvršenju Odluke o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda broj U-12/24 utvrđeno je da su Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske i Ilija Tamindžija kao predsjednik Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske postupili suprotno toj odluci. Ovim rješenjem je određen način izvršenja Odluke broj U-12/24 tako što se poništavaju Javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije broj 02/04.01-1-011-1020-1/25 od 17. lipnja 2025. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 52/25 od 20. lipnja 2025. godine) i Odluka Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske broj 02/04.01-1-011-1020/25 od 17. lipnja 2020. godine; poništavaju se svi drugi akti doneseni na temelju ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 61/24; Izborni zakon RS); zabranjuje se svim zakonodavnim, izvršnim i sudbenim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim osobama u tim institucijama Republike Srpske ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama Bosne i Hercegovine da poduzimaju bilo kakve radnje na temelju ukinutog Izbornog zakona RS. Određeno je da se ovo rješenje dostavlja nadležnom Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje u skladu sa zakonom.
Podsjećamo da je Ustavni sud odlučujući o zahtjevima Denisa Zvizdića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, i četiri izaslanika Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donio Odluku o dopustivosti i meritumu broj U-12/24 od 19. rujna 2024. godine kojom je utvrdio da Izborni zakon RS nije u skladu s relevantnim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine. Tom odlukom Izborni zakon RS stavljen je izvan snage u cijelosti i prestao je važiti od dana objave u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 61/24. Prethodno je Ustavni sud Odlukom o privremenoj mjeri broj U-12/24 od 24. srpnja 2024. godine usvojio zahtjev podnositelja Denisa Zvizdića i Izborni zakon RS privremeno stavio izvan pravne snage do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu, pri čemu je odredio da ta odluka proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu Izbornog zakona RS.
AP-1632/21 (Bosna i Hercegovina) – U ovom predmetu Ustavni sud je utvrdio da je osporenim odlukama redovnih sudova povrijeđeno apelantičino pravo na pravično suđenje i pravo na imovinu jer su redovni sudovi propustili jasno i nedvosmisleno odgovoriti na pitanje vlasničkopravnog statusa spornih nekretnina u svezi sa činjenicom da su upisane u zemljišnoj knjizi kao državno vlasništvo, te u svezi s tim radi li se o nekretninama koje su obuhvaćene Zakonom o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH, Zakonom o šumama Srednjobosanskog kantona i/ili Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, što su ključna i odlučujuća pitanja za donošenje odluke u konkretnom slučaju.
AP-1728/21 (M. K.) – U ovom predmetu Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da je prekršeno apelantovo pravo na pravično suđenje u razumnom roku kada je postupak za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu trajao dulje od 12 godina, pri čemu je duljini postupka u najvećoj mjeri doprinio Kantonalni sud u Sarajevu.
AP-2086/22 (N. M.) – U ovom predmetu Ustavni sud je zaključio da postoji kršenje prava na imovinu jer je u konkretnom slučaju došlo do neproporcionalnog miješanja u apelantovu imovinu njegovim obvezivanjem da zbog greške organa javne vlasti retroaktivno vrati isplaćene iznose mirovina, zbog čega mora snositi pretjeran teret koji narušava pravičan balans između javnog interesa i apelantovog interesa.
AP-3523/22 (Općina Novo Sarajevo) – U ovom predmetu Ustavni sud je utvrdio da postoji kršenje prava na pravično suđenje kada je Kantonalni sud u Sarajevu proizvoljno zaključio da je tužitelj spornu nekretninu držao u svom posjedu 20 godina pa da je time stekao pravo vlasništva dosjelošću. Ustavni sud je ukazao da iz činjenica konkretnog predmeta jasno proizlazi da u vrijeme podnošenja tužbe tužitelj nije ispunjavao propisane uvjete za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti.
AP-2678/23 (Alma Destanović) – U ovom predmetu Ustavni sud je zaključio da je u konkretnom slučaju došlo do kršenja procesnog aspekta članka 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (zabrana podvrgavanja ponižavajućem postupanju) zbog propusta nadležnih organa (Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu i Kantonalni sud u Sarajevu) da provedu djelotvornu istragu o apelantičinim navodima o tome da je bila izložena nečovječnom postupanju i poniženju prilikom dovođenja u prostorije Tužiteljstva jer je policija u konkretnom slučaju koristila prekomjernu silu.
AP-3005/24 (E. H.) – U ovom predmetu Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da je povrijeđeno apelantovo pravo na slobodu i sigurnost osobe kada apelantu ni prilikom prvog određivanja zadržavanja na liječenju ni tijekom boravka na liječenju u Zavodu za forenzičku psihijatriju Sokolac, a zatim ni u postupku pred Osnovnim sudom u Sokocu, koji je donio osporeno rješenje, nije bilo omogućeno da bude saslušan pred sudom, a sud nije poduzeo sve odgovarajuće mjere koje ima na raspolaganju da takvo saslušanje omogući.
Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnositeljima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
