Danas je u Sarajevu održana Osma godišnja konferencija u okviru Pravosudnog foruma za Bosnu i Hercegovinu o temi „Oduzimanje nezakonito stečene imovine u fokusu pravosuđa Bosne i Hercegovine".

Dok kriminalne grupe u Europi godišnje ostvaruju više od stotinu milijardi eura, institucije u Bosni i Hercegovini, kao i u većem dijelu Europske unije, uspijevaju trajno oduzeti tek manji dio nezakonite dobiti. Upravo zato je ovogodišnji Pravosudni forum za BiH stavio u fokus pitanje efikasnijeg oduzimanja imovine, jednog od najvažnijih, ali i najzahtjevnijih mehanizama u borbi protiv kriminalnih mreža.

Forum je u Sarajevu okupio više od 70 predstavnika najviših pravosudnih institucija, tužiteljstava, ministarstava, međunarodnih organizacija i civilnog društva iz BiH i Europe. Organizatori su Ustavni sud BiH i AIRE centar – Program za Zapadni Balkan, u suradnji s Visokim sudbenim i tužiteljskim vijećem BiH.

Na otvaranju događaja Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda BiH, poručio je da je jačanje vladavine prava temelj svakog stabilnog društva, a oduzimanje imovine jedan od njegovih ključnih stupova.

„Ovaj institut kao posebna krivičnopravna mjera je preventivni mehanizam kojim se šalje ozbiljna poruka da neodgovorno, ilegalno ili koruptivno ponašanje neće biti isplativo. Bilo kome i bilo kada. Konsekventno, ovakva nazovimo to 'prijetnja', pogotovo ako se dosljedno primjenjuje, u funkciji je generalne i specijalne prevencije, što je zapravo ratio legis krivičnih sankcija i mjera i u ovom segmentu“, poručio je predsjednik Ustavnog suda BiH.
Biljana Braithwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra, naglasila je da Forum predstavlja jedinstvenu platformu koja za istim stolom okuplja predsjednike najviših pravosudnih institucija. U fokusu diskusije su i nalazi najnovijeg Izvješća o napretku BiH, u kojem je Europska komisija upozorila da se financijske istrage i konfiskacija nezakonito stečene imovine i dalje nedovoljno provode, što predstavlja ozbiljnu prepreku u borbi protiv kriminalnih mreža, ali i u ispunjavanju obveza na europskom putu.

„Zbog toga danas razgovaramo o tome kako efikasno oduzeti nezakonito stečenu imovinu, jer izazovi su brojni. Istražni kapaciteti su nedovoljni, kazne često ne postižu odvraćajući efekat, a proširena konfiskacija je rijetko primijenjena. Sve to otežava razbijanje kriminalnih mreža i utiče na povjerenje javnosti”, kazala je Braithwaite.

Ona je napomenula da je Europska komisija jasno poručila da Bosni i Hercegovini naredna godina mora donijeti konkretne rezultate, ne samo planove. „Od Bosne i Hercegovine očekuje se da napravi tri ključna iskoraka: formira specijalizovane multiagencijske timove, uspostavi državni ured za upravljanje oduzetom imovinom i značajno unaprijedi finansijske istrage“, zaključila je Braithwaite.

„VSTVBiH već duži niz godina, kao regulatorno tijelo pravosuđa u BiH, aktivno radi na kreiranju adekvatnih strateških i operativnih mjera kako bi osigurao zakonito, brže i efikasnije postupanje pravosudnih institucija u oblasti borbe protiv korupcije“, istaknuo je Sedin Idrizović, stalni član Predsjedništva VSTVBiH i sudac Vrhovnog suda FBiH.

Naglasio je da je VSTVBiH, između ostalog, usvojio novi, sveobuhvatni trening modul posebno razvijen za efikasnije procesuiranje predmeta organiziranog kriminala i korupcije.

„Ova obuka obuhvata ključne sadržaje koji se odnose na razumijevanje strukture i pravnog okvira organizovanog kriminala i korupcije, na ulogu sudije u vođenju postupka s naglaskom na procesnu disciplinu i efikasnost, ali i na pitanja oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi. Njegovim usvajanjem Vijeće je postavilo važan temelj za dosljedniji, stručniji i brži rad u najkompleksnijim predmetima našeg pravosuđa”, dodao je sudac Idrizović.
Također, istaknuo je značaj rada Panela za ujednačavanje sudske prakse za raspravljanje i ujednačavanje stavova u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, te doprinos Pravosudnog foruma u ovoj oblasti.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza u svom uvodnom obraćanju ukazao je da je ključ vraćanja povjerenja javnosti u pravosuđe pokazati konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, počevši od jačanja integriteta pravosuđa i nositelja javnih funkcija. Istaknuo je da su upravo zato doneseni strogi zakoni, od izmjena Zakona o VSTV-u i Zakona o sukobu interesa do skorog usvajanja Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine na razini BiH, te da se uskoro očekuje i puna primjena sporazuma s Eurojustom. Naglasio je da unatoč složenosti političkih odnosa, Bosna i Hercegovina mora nastaviti putem europskih integracija i provesti zahtjevne reforme pravosuđa, uz trajnu predanost Ministarstva pravde BiH suradnji s pravosudnim institucijama i međunarodnim partnerima.

Uvodno izlaganje održao je Ladislav Hamran, bivši predsjednik Eurojusta, koji je upozorio da se borba protiv organiziranog kriminala u cijeloj Europi suočava s brzim tehnološkim promjenama i sofisticiranim metodama sakrivanja imovine. Kako je istaknuo, kriminalne mreže se stalno prilagođavaju, dok institucionalni sustavi često ostaju spori i fragmentirani.

„Svaki put kada usvojimo bolji zakon, proceduru ili praksu pojavi se nova kriptovaluta, novi offshore zone ili nova tehnologija koja mijenja način na koji kriminalci djeluju. Zato odgovor moramo tražiti u jačanju kapaciteta, koordinacije i povjerenja među institucijama“, rekao je Hamran.

Naglasio je da problem nije ograničen samo na BiH, već je prisutan širom Europe. Iznio je podatke prema kojima organizirani kriminal u EU godišnje ostvari oko 139 milijardi eura, dok se zamrzne samo 2 %, a trajno oduzme tek 1 % nezakonite dobiti. „To znači da 99 % kriminalnog profita i dalje ostaje u rukama kriminalnih grupa. Unatoč jačanju pravnih okvira i suradnje, do rezultata dolazi sporo“, upozorio je.

Cilj Pravosudnog foruma za BiH je jačanje suradnje među najvišim sudovima u zemlji, harmonizacija sudske prakse s europskim standardima i unapređenje pravne sigurnosti građana. Četiri najviša suda nastavljaju dijalog s ciljem usklađivanja sudske prakse u Bosni i Hercegovini i samim tim jednakosti građana u zemlji.

Za sve dodatne informacije, kontaktirajte Vesnu Mijić, predstavnicu Ustavnog suda BiH, na [email protected] ili +387 33 251 210, ili Aminu Hujdur, menadžericu za komunikacije i odnose s javnošću AIRE centra, na [email protected] ili +387 66 898 918.